U Zagrebu, 28.11.2011 godine

GObilježavanje Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a 2011

 

Prvog dana u mjesecu prosincu različitim aktivnostima obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a s ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje. Javnost se podsjeća na HIV/AIDS-a i sve ljude širom svijeta koji boluju od te bolesti.

Zahvaljujući intenzivnim, kontinuiranim i sustavnim mjerama, Hrvatska spada u zemlje s niskom razinom infekcije HIV-om te relativno mali brojem oboljelih od AIDS-a.

U Hrvatskoj su do sada registrirane 921 osobe oboljele od HIV-a, 345 osoba oboljelo je od AIDS-a, a 177 je osoba umrla. U 2011. godini, do kraja listopada, ustanovljeno je porast novih slučajeva, među kojima još uvijek dominira homoseksualni put prijenosa.

Prioćenje za tisak HZZJZ povodom dana HIV / AIDS -a

U Hrvatskoj živi s HIV-om više od 700 naših sugrađana. Ukupno je registrirano 921 oboljelih u proteklih 25 godina, a od AIDS-a je oboljelo 345 osoba. Na žalost, njih 177 više nije među nama.

Godišnje se otkrije više od 50 osoba s HIV infekcijom u Hrvatskoj. Postoji lagani porast registriranih s ovom infekcijom, a koji možemo dijelom zahvaliti i otvaranju savjetovališta za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u Zavodima za javno zdravstvo i Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu, koji su proteklih godina uz savjetovanje, obavili i testiranje više od 14 500 pacijenata. Broj novootkrivenih s HIV infekcijom na milijun stanovnika (12/1milijun) i dalje čini Hrvatsku zemljom niskog rizika. Pobol od AIDS-a je u stagnaciji, a smrtnost u laganom padu.

Među oboljelima i dalje dominiraju muškarci (85%). Dominantni put prijenosa infekcije je spolni odnos s muškarcima koji imaju seksualne odnose s muškarcima (52,2% HIV inficiranih). Rizik povećava i velik broj spolnih partnera, seksualni odnosi s nepoznatim osobama i onima koje naplaćuju seksualne usluge. Stalni partneri osoba pod povećanim rizikom i sami imaju veću vjerojatnost oboljenja (11,1% HIV inficiranih). Među inficiranima i oboljelima su i uživaoci opojnih droga (6,9% HIV inficiranih). Prema epidemiološkim istraživanjima u ovoj grupi je rizik od infekcije već dugi niz godina oko 1%, što je znatno više negoli u općoj populaciji, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Mjere zdravstvenog odgoja u ovoj populaciji, uz programe zamjene šprica i igala (programi smanjenja štete), kao i ukupna preventivna djelatnost kroz Nacionalni program suzbijanja ovisnosti, doprinijeli su ovako povoljnoj epidemiološkoj situaciji u ovoj grupi.

Nema novoinficiranih primalaca krvnih preparata, a u čitavom razdoblju praćenja HIV-a u Hrvatskoj samo su dvije osobe ovu infekciju dobile putem transfuzije krvi. Mjere zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, uz nadzor nad krvi i krvnim preparatima i lijekovima u zemlji, zaslužni su za iznimno nizak rizik od HIV infekcije u zdravstvenim ustanovama.

Od 1985. godine do danas je ukupno 11 djece HIV dobilo od svojih zaraženih majki. Ovaj mali rizik još je znatno smanjen s mogućnošću primjene preventivne terapije kod HIV pozitivnih trudnica i novorođenčadi.

Valja podsjetiti da se epidemiološka situacija u vezi s HIV/AIDS-om može značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a, a u kojem sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici u zemlji, kao i mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva i nevladine udruge. Za ovaj je posao nužna podrška čitave zajednice i politike jer ekonomska kriza i nezaposlenost mogu značajno povećati rizik od širenja HIV/AIDS-a u zemlji.

 

Prof.dr.sc. Ira Gjenero-Margan

Voditelj Službe za epidemiologiju

zaraznih bolesti

 

Broj oboljelih u Hrvatskoj konstanktno raste

Godišnje se broj oboljelih osoba poveća za 10%", kazao je Hrvatski zavof za javno zdravstvo zagreb i dodao kako se najveći broj novih slučajeva otkriva u dobnoj skupini od 20 do 49 godina, što ukazuje na nedovoljnu informiranost i upućenost u problem HIV-a u seksualno najaktivnijoj populaciji. Upravo zbog toga, u Hrvatskoj se konstantno pokušava podići svijest o nužnosti testiranja, ali i podizanja svijesti o samoj bolesti i rizicima.