Zagreb, 21 studeni 2013 god.

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Služba za epidemiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zagreb, 21.studeni 2013.*
*Podaci Registra za HIV za 2013 su preliminarni i uključuju razdoblje do sredine studenog.

Prema podacima Registra za HIV Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva HIV zaraze u Hrvatskoj 1985., do sredine studenog 2013. u Hrvatskoj je ukupno (kumulativ) registrirano 1102 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 420 oboljelih od AIDS-a. U istom je razdoblju 176 osoba umrlo od AIDS-a.

Slika 1. Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a  u Republici Hrvatskoj po godinama; za razdoblje 1985-2013.

U posljednjih 10 godina prosječno se godišnje registrira 60 zaraženih HIV-om.  Godišnja učestalost HIV infekcije kreće se u vrijednostima 12-17 na milijun stanovnika, što Hrvatsku i dalje svrstava u zemlje niske učestalosti HIV infekcije (57/1 milijun prosjek za zemlje EU/EEA u 2011.). Pobol i smrtnost od AIDS-a je pokazuju  povoljan  stacionaran trend niske učestalosti. Godine 2011. i 2012. godišnji broj novootkrivenih slučajeva AIDS-a je malo veći nego prethodnih godina (2011:23; 2012:21), što je neznatno iznad najvećih do sada registriranih godišnjih brojeva (19), no izaziva pozornost ako bi se daljnjim praćenjem ustanovilo da taj broj predstavlja početak nepovoljnog uzlaznog kretanja incidencije AIDS-a,  kakva do sada nije zabilježena. Tijekom 27 godina praćenja, učestalost prijava oboljelih od AIDS-a je razmjerno niska i uglavnom ujednačena, između ostaloga zahvaljujući i poboljšanom i u Hrvatskoj svim oboljelima dostupnom liječenju, koje je prema parametrima preživljenja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, a i djelovanju svih mjera prevencije. Posljednjih godina vidljiv je određen trend porasta broja otkrivenih novih slučajeva HIV infekcije, što dijelom objašnjavamo djelovanjem deset centara za besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje (HIV savjetovališta) u osam gradova u Hrvatskoj koje je utjecalo na veći obuhvat testiranjima na HIV. (Slika 1.)

Među zaraženima i dalje dominiraju muškarci (85.5 %). Najveći broj infekcija registrira se u dobnoj skupini od 25 do 44 godina.

Do sredine studenog 2013. prijavljeno je 76 novih slučajeva zaraze HIV-om (2012:74), 18 oboljelih od AIDS-a (2012:27) i 8 smrti osoba oboljelih od AIDS-a (2012:7), što je na razini zadnjih 10 godina.

HIVAIDS se u Hrvatskoj registrira gotovo isključivo unutar grupa povećanog rizika (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, ovisnici koji intravenski ubrizgavaju opojne droge, osobe koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, osobe koje imaju veliki broj i često mijenjaju partnere, stalni partneri/partnerice inficiranih HIV-om). Većina inficiranih zarazila se spolnim putem (87%). Raspodjela zaraženih HIV-om među svim slučajevima HIV zaraze pokazuje da dominira muški homoseksualni put prijenosa (56.1%). Slijedi visoko rizični heteroseksualni prijenos kod osoba s većim brojem i učestalim mijenjanjem partnera/ica (20.8%) i kod osoba koje su partneri/ice HIV pozitivnih osoba (10,4%) – stalni seksualni partneri HIV pozitivnih osoba pod povećanim su rizikom i sami imaju veću vjerojatnost zaražavanja (Slika 2).

Slika 2. Zaraženi HIV-om  (1985-2013. godine) prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije

Među osobama koje su inficirane spolnim putem nema adolescenata. Sve osobe inficirane spolnim putem starije su od 20 godina. Posljednjih godina među zaraženima bilježi se sve veći udio muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima (2008: 46%; 2009: 48%; 2010:51%; 2011:52%; 2012:54.8% 2013:56.1%).

U ukupnom broju oboljelih od HIV/AIDS-a 6,4% infekciju je steklo dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga. Ovaj postotak inficiranih u posljednjih 10 godina ne pokazuje trend porasta. Prema podacima iz epidemioloških istraživanja, godišnjeg izvještaja laboratorija i Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, prevalencija HIV infekcije u grupi intravenskih korisnika droga je već dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, manja od 1%, što je znatno više nego se procjenjuje za opću populaciju, ali ipak zadovoljavajuće u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Mjere zdravstvenog odgoja u ovoj populaciji, uz savjetovališni rad i programe zamjene igala i šprica (programi smanjenja štete), kao i ukupna preventivna djelatnost koja se provodi prema Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a i Nacionalnom programu suzbijanja ovisnosti, doprinijeli su ovako povoljnoj epidemiološkoj situaciji u ovoj grupi. Ostali načini prijenosa (primanje zaražene krvi ili krvnih preparata, prijenos s majke na dijete) čine manje od 5% od ukupnog broja registriranih slučajeva zaraze HIV-om. U 3,6% slučajeva nije bilo moguće saznati put prijenosa.
Nema novoinficiranih primalaca krvnih preparata, a u čitavom razdoblju praćenja HIV-a u  Hrvatskoj (27 godina), samo su dvije osobe ovu infekciju dobile putem transfuzije krvi. Mjere zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, uz nadzor nad krvi i krvnim preparatima i lijekovima u zemlji, neznatan rizik od infekcije u općoj populacije, te princip samodostatnosti i dobrovoljnog davalaštva krvi zaslužni su za iznimno nizak rizik od HIV infekcije u zdravstvenim ustanovama.
U razdoblju od 1985.-2012. ukupno je registrirano 13 djece HIV koja su HIV dobila od svojih zaraženih majki. Ovaj mali rizik od transplacentarnog prijenosa HIV-a u Hrvatskoj je prvenstveno vezan uz nisku incidenciju HIV-a, a posebno nisku incidenciju HIV infekcije u žena. Taj mali rizik niski još je znatno smanjen s mogućnošću primjene preventivne terapije kod HIV pozitivnih trudnica i novorođenčadi. 

Izvještaj laboratorija o testiranjima na HIV

Redovito praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih zbirnih anonimnih podataka iz laboratorija u Hrvatskoj pokazuje niske opće postotke. U 2012. ukupno je testirano 222.275 osoba (uzoraka krvi) od čega je registriran 163 HIV pozitivan nalaz ili 0.07% (u 2011: 212.639 testiranja od čega 161 HIV pozitivnih nalaza ili 0,08%). Iz podataka koje prikuplja Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, u ukupnom broju prikupljenih i testiranih donacija krvi u Hrvatskoj (101.703) registrirane su dvije HIV pozitivne osobe ili 0,002% (u 2011: 177.650 i dvije HIV pozitivne osobe). Od ukupno 326 testiranih intravenskih korisnika opojnih sredstava, nije registriran niti jedan HIV pozitivan nalaz (u 2011: 266 testiranih i jedan HIV pozitivni nalaz). Napomena: laboratorijski podaci mogu uključiti višekratno testiranje jedne osobe ili testiranje osoba koje su od prije poznate kao HIV pozitivni.

Centri za HIV testiranje i savjetovanje (HIV savjetovališta)

Program Ministarstva zdravlja Rad centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (HIV savjetovališta)
U okviru programa Ministarstva zdravlja RH u Hrvatskoj djeluje 10 centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje (HIV savjetovališta). HIV savjetovališta u Hrvatskoj osnivala su se od 2003-2006. u zavodima za javno zdravstvo u Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku, Slavonskom brodu, Dubrovnik i Korčula, Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i u Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“. Savjetovalište u HZJZ-u u Zagrebu otvoreno je u prosincu 2004.

Centri/savjetovališta su od osnutka 2003. do sredine 2013. pružili 40.829 individualnih savjetovanja (savjetovanje prije i poslije testiranja) za 22.328 korisnika, a 21.809 osoba je testirano na HIV. U tom razdoblju otkriveno je 203 osobe zaražene HIV-om koje su upućene na medicinske i druge službe liječenja i skrbi. U prvoj polovici 2013. pruženo je u savjetovalištima 3320 individualnih savjetovanja za 1794 korisnika, a 1713 osoba se testiralo na HIV (utvrđeno je 22 pozitivna nalaza) (Slika 3).

Rad centara temelji se na preventivnim aktivnostima koje kroz savjetovališni rad i testiranje imaju za cilj smanjiti pobol i smrtnost od HIV/AIDS-a i udio rizičnih ponašanja u populaciji. Dobrovoljno HIV testiranje uz savjetovanje omogućava otkrivanje HIV infekcije u ranom stadiju i pravovremeno liječenje, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te sprečava nehotično širenje infekcije na druge.

Centri za HIV testiranje i savjetovanje

Iako se godišnji broj zaraženih HIV-om kreće u vrijednostima oko 12-17 na jedan milijun stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje niske učestalosti HIV-a, HIV infekcija i AIDS su bolesti od javnozdravstvenog interesa. U Hrvatskoj se već 27 godina zajedničkim radom zdravstvene službe i mnogobrojnih sudionika izvan zdravstva kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV/AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Hrvatskom Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a i posebnim preventivnim programima (programi Rada centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i Poboljšanja praćenja HIV infekcije koji, uz praćenje HIV infekcije, uključuje i dodatna epidemiološka istraživanja prisutnosti HIV-a u grupama povećanog rizika, nadzor ostalim spolno prenosivim infekcijama i praćenje rizičnog ponašanja za HIV). U okviru mjera prevencije HIV/AIDS-a neprekidno se prati broj oboljelih i inficiranih, analizira epidemiološko stanje u zemlji, provodi nadzor nad krvi, imunobiološkim lijekovima i hospitalnim infekcijama, prevencija i liječenje oboljelih, a povrh svega edukacija čitave populacije i posebno osoba s rizičnim ponašanjima. Sve aktivnosti koje se u Hrvatskoj kontinuirano provode imaju za cilj održati ovu relativno povoljnu epidemiološku situaciju, smanjiti broj novoboljelih od HIV/AIDS-a u budućnosti te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju.

I na kraju, valja podsjetiti da se epidemiološka situacija u vezi s HIV/AIDS-om može značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a u kojem sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici u zemlji, kao i mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva i nevladine udruge. Za ovaj posao nužna je podrška čitave zajednice i politike jer ekonomska kriza i nezaposlenost mogu značajno povećati rizik od širenja HIV/AIDS-a